Karta (2011.): Strahinjčica / Kostelsko gorje – istočni dio (Brezovica)
Planina se prostire od zapada prema istoku između potoka Krapinice na zapadnoj strani, Krapine na južnoj strani, Velikog i Sutinskog potoka na istočnoj strani. Od Ivančice je dijeli klanac Očura, a od Brezovice klanac Sutinsko. Njezina duljina iznosi oko 21 km, a širina sa bočnim brežuljcima od 10 do 12 km, dok se širina grebena kreće od 1 do 4 km.
Nema izrazitog vrha a najviša kota – 846 metara nalazi se na sjevernom grebenu nekoliko metara od stabla velike bukve. Kako je vrh – greben obrastao visokim stablima bukve sa njega nema dobrog vidika.
U profilu glavnog grebena od zapada prema istoku ističe se nekoliko uzvisina – vrhova: Slon 445 m, Gorjak 678 m, Goleš 685 m, Sušec – 846 m i Sekolje 738 m, a dalje od planine uzdižu se brdo Sv. Jakova – 474 m i Veternica – 511 m.
Strahinjčica se nad Krapinom (176 m) uzdiže strmo u vis kao ogroman i oštro nagnut krov nad okolinom i daje cijelom kraju poseban izgled. Bokovi grebena su skoro okomiti, prekriveni su gustom šumom: sa južne strane prevladava hrast, a sa sjeverne strane bukva s niskim grmljem.
Flora Strahinjčice vrlo je bogata, utvrđeno je oko 1000 različitih vrsta viših biljaka (dr.sc. Ljerka Regula – Bevilacqua).
Iz grebena tu i tamo strše visoke stijene (Jelenske pećine) i kameni stupovi koji strmoj gori daju alpski izgled. Planina – gora ima izrazite crte visokog gorja – veliku strminu i duboko usječene jaruge i klance koji u nekoliko krakova vode do njezinog podnožja.
Počeci posječivanja Strahinjčice vezani su za početak razvoja planinarstva u Hrvatskoj (prvo markiranje 1892. godine, prokrčenje puta na Goleš 1899. godine).
Porast obilaska planini povezan je sa izgradnjom i otvorenjem planinarske kuće (otvorena 1951. godine), te sa prokrčenjem i obilježavanjem staze od Krapine, odnosno željezničke stanice Žutnica do planinarske kuće i prema vrhu Sušec.
Daljem porastu posjeta pridonjelo je obilježavanje dionice ZPP-a od Trakošćana do kuće 1957. godine, a naročito proboj makadamske ceste (1963. godine), te također otvorenje planinarskih obilaznica “Štajersko – zagorska krožna pot” (1968. godine), te “Kajbumščakov put” (1979. godine).
Prilazi do planinarske kuće na Strahinjčici (618 m):
– Krapina (želj. stanica, Hušnjakovo, želj. stajalište Doliće) – Strahinje – Rudnik – pl.kuća 1,45 h
– Krapina (želj. stanica, Hušnjakovo, želj. stajalište Doliće) – Strahinje – Podgora – Jelenske pećine – pl. kuća 2 h
– željezničko stajalište Žutnica – Podgora – Jelenske pećine – pl. kuća 2 h
– Gornje Jesenje (centar) – Malikci – Galovići – pl. kuća 1,30 h
– “Kajbumščakovim putem (K)”
– od Podgore (stara osnovna škola) preko Slona i Goleša 2,30 h
– od Lovačkog doma (KT1) preko KT2, KT3 i KT4 6 h
– Cestom Krapina – Žutnica – Zagora – kamenolom – pl. kuća 12 km
Napomena:
Krapina – kamenolom je asfaltna cesta a dalje je široka šumska makadamska cesta (cca. 4,5 km), vožnja automobilom i minibusom na vlastitu odgovornost!